Stadion Poljud izgrađen je 1979. godine povodom VIII. Mediteranskih igara održanih iste godine. Autor sportskog kompleksa i stadiona je akademik Boris Magaš. Stadion Poljud predstavlja jedno od eminentnijih arhitektonskih ostvarenja druge polovice 20-og stoljeća na području Republike Hrvatske. 2015. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je stadion zaštićenim kulturnim dobrom. Nakon završetka Mediteranskih igara, stadion je primarno postao dom kluba 'HNK Hajduk' koji na stadionu igra svoje domaće utakmice. Na stadionu su se održavala i različita koncertna i atletska događanja.

​

POTREBA REVITALIZACIJE 
Iako projektiran vizionarski za svoje vrijeme, razvoj sportskih događanja definirao je nove standarde sigurnosti i komfora za sve sudionike koje stadion, zajedno sa cjelokupnim kompleksom, u današnjem stanju ne zadovoljava. Također urbani razvoj grada Splita i turistička ekpanzija stvaraju potrebu revidiranja urbanističkog odnosa 'sportski kompleks - grad'. Sportski kompleks, iako smješten u rubnom dijelu centra grada, urbanistički je izoliran, opskuran i prazan, bez sadržaja koji bi privukli građane i aktivirali ovaj prostor izvan vremena održavanja manifestacija. Izoliranost se reflektira i na propadanju stadionskih prostora ispod istočne tribine stadiona, originalno predviđenih za komercijalne sadržaje. Idejnim rješenjem se predlaže kvalitetnija integracija cjelokupnog sportskog kompleksa u tkivo grada, kao i koncept daljnjeg razvoja s ciljem ostvarenja njegove samoodrživosti kroz multifunkcionalnost, u isto vrijeme poštujući konceptualne i oblikovne vrijednosti stadiona Poljud i kompleksa. 

​

URBANISTIČKA REVITALIZACIJA
Sportski kompleks pripada širem gradskom kontekstu zelenog pojasa od Park šume Marjan na jugu do Parka Mladeži na sjeveru. Stoga se predlaže unošenje komplementarnih javno-rekreacijskih sadržaja u južnu i istočnu zonu kompleksa, čime bi se prostor aktivirao i izvan vremena održavanja manifestacija.

Mikrolokacijski problem izoliranosti postojećih sadržaja ispod istočne tribine predlaže se riješiti uklanjanjem dijela nasipa ispod istočnog ophoda stadiona, pretvarajući postojeći ophod u pješački most. Na taj se način neznatno utječe na koncept i vizualnu pojavnost stadiona, a istovremeno ostvaruje vizualni i urbani kontakt postojećih prostora s istočnim trgom čime se eliminira problem njihove izoliranosti i stvara urbana interakcija. U sklopu tog zahvata predviđen je novi stakleni volumen u kojem je smješten Fan shop, a na strani trga u funkciji je otvorene pozornice.  

​

SPORTSKO-INFRASTRUKTURNA REVITALIZACIJA
Današnje stanje sportske infrastrukture ne zadovoljava suvremene standarde. Rješenje se nastavlja na već započet projekt izgradnje Nogometne akademije koja se sastoji od pomoćnog stadionskog objekta, uređenja postojećih tribina i izgradnje dva manja nogometna igrališta dimenzija 50x30m. Predviđa se i izgradnja kontroliranog stadionskog prstena. Analizom šireg gradskog konteksta istražuje se mogućnost rješavanja nedostatka parkirališnih mjesta za gledatelje i ostale sudionike. Dijelom se spomenuta problematika predlaže riješiti izgradnjom garaže sa cca 500 parkirnih mjesta na južnom dijelu kompleksa. 

​

REVITALIZACIJA SADRŽAJA
Svi predloženi sadržaji komplementarni su sportsko-rekreacijskom karakteru prostora. Predviđa se izgradnja multifunkcionalne pozornice i preuređenje prirodnog zelenog pokosa u tribine kako bi se na tom prostoru mogle održavati različite manifestacije. Prostori ispod istočne tribine predlažu se revitalizirati također komplementarnim sadržajima, među kojima je Muzej HNK Hajduk dominantan.

​

Idejno rješenje generira samoodrživi multifunkcionalni karakter stadiona koji je spreman ugostiti različite sportske, kulturne i slične manifestacije, revalorizirajući njegov značaj i u daljnjem tijeku njegovog korištenja.